Strasbourg, 11 Decembar 2008

CEPEJ (2008)11

EVROPSKI KOMITET ZA EFIKASNOST PRAVOSUĐA

(CEPEJ)

SMJERNICE CEPEJ-a

O SUDSKOJ STATISTICI (GOJUST)

usvojene od strane CEPEJ-a na 12. Plenarnom sastanku

(Strazbur, 10 – 11. decembra 2008)

Molimo uzeti u obzir da Dodatak II uključuje Excel tabelu sa matematičkim formulama koje se mogu direktno upotrebljavati od strane sudova iz elektronske verzije ovog dokumenta dostupne na:

www.coe.int/cepej, dosije "Evaluation of judical systems" (Ocjena sudskih sistema)

PREDGOVOR

Član 2. njegovog statuta1 upućuje CEPEJ na “preispitivanje rezultata koje ostvaruju različiti sistemi (…) koristeći (…) zajednička statistička mjerila i načine ocjenjivanja”. Član 3. navodi da CEPEJ treba da ispunjava svoje zadatke “(…) definiše mjere i načine ocjenjivanja“ te “sastavlja (…) istraživanja najbolje prakse, smjernice, planove djelovanja, mišljenja i opšte napomene”.

Plan djelovanja koji su šefovi država i vlada donijeli na svojem 3. sastanku na vrhu (Varšava, maj 2005.) sadržao je odluku “da se razviju funkcije ocjenjivanja (…) [CEPEJ-a]”.

CEPEJ-ev Izvještaj “Evropski sudski sistemi – izdanje 2008.” (izdat u oktobru 2008.) dobro je primljeno među donosiocima političkih odluka i u pravosudnoj zajednici u Evropi.

CEPEJ je smatrao da će biti korisno izraditi smjernice za tijela koja prikupljaju i obrađuju statističke podatke u oblasti pravosuđa. Smjernice se nadovezuju na iskustva stečena tokom pilot ocjenjivanja sudskih sistema (2002.-2004.) i tokom prva dva redovna kruga ocjenjivanja (2004.-2006. i 2006.-2008.). Posebno se uzimaju u obzir razmatranja i predlozi nacionalnih dopisnika i napomene koje je dao CEPEJ.

Na te smjernice treba gledati i koristiti ih kao jedan element u nizu alata koje je osmislio CEPEJ za podršku efikasnosti i kvaliteta pravosuđa, a koji posebno uključuju: Kontrolni popis za upravljanje vremenom2, Kontrolni popis za promovisanje kvaliteta pravosuđa i sudova3 i Smjernice SATURN o upravljanju sudijskim vremenom4, kao i proces ocjenjivanja od strane stručnjaka i sudske statističke podatke koji se sprovode od 2008. godine.

Ciljevi smjernica su sljedeći:

§ promovisati kvalitet, transparentnost, odgovornost i dostupnost sudskih statističkih podataka koji se prikupljaju i obrađuju u državama članicama, kao alata javnog poretka;

§ olakšati upoređivanje podataka o evropskim zemljama osiguranjem odgovarajuće kompatibilnosti ključnih sudskih pokazatelja, uprkos znatnim razlikama među državama (u odnosu na organizaciju sudova, ekonomsku situaciju, demografiju itd.) kako bi se razumjelo kako funkcionišu sudski sistemi i kako bi se utvrdili zajednički pokazatelji za mjerenje aktivnosti i ocjenjivanje funkcionisanja sudskog sistema, istakle glavne tendencije, utvrdile teškoće i osigurale smjernice za javnu politiku u odnosu na pravosuđe, kako bi se poboljšala njegova efikasnost i kvalitet u korist evropskih građana;

§ doprinijeti osiguranju transparentnosti i odgovornosti CEPEJ-ovog procesa ocjenjivanja evropskih sudskih sistema i njegovom poboljšanju.

SMJERNICE

I. Opšta načela

1. Glavna svrha sudskih statističkih podataka je olakšati efikasno funkcionisanje sudskog sistema i doprinijeti usmjeravanju javnih pravosudnih politika. Stoga sudski statistički podaci trebaju tvorcima politike i pravosudnim praktičarima omogućiti dobijanje mjerodavnih informacija o rezultatu rada sudova i kvalitetu pravosuđa, to jest o radnom opterećenju sudova i sudija, potrebnom vremenu za rješavanje tog radnog opterećenja, kvalitetu rezultata rada sudova i količini ljudskih i finansijskih resursa koje je potrebno rasporediti za sistem kako bi se riješio priliv predmeta.

2. Treba prikupljati sve podatke vezane za rezultate rada i kvalitet pravosuđa i predstaviti ih kroz kompatibilnu i dosljednu metodologiju primjenjivu na sve pravosudne grane i tijela, kako bi se mogla ocijeniti efikasnost korištenja sredstava koja su im dodijeljena.

3. Svaka država članica treba da ima jedno ili više konkretnih statističkih institucionalnih rješenja za prikupljanje, koordiniranje, objedinjavanje i obradu podataka iz različitih statističkih izvora potrebnih za ocjenjivanje funkcionisanja i mjerenje aktivnosti sudova, državnih tužilaštava, upravnih službi unutar pravosuđa i drugih tijela koja imaju ulogu u radu pravosuđa.

Postupci i mehanizmi

    4. Radi uspostavljanja sistema redovnog prikupljanja i širenja statističkih podataka sa svim učesnicima treba dogovoriti postupke i vremenske okvire. Unaprijed treba utvrditi jasnu raspodjelu odgovornosti i jedan ili više mehanizama za rješavanje opštih pitanja, upravljanje održavanjem sistema i rješavanje sukoba vezanih uz funkcionisanje sistema, kao i vjerodostojnost i tumačenje prikupljenih podataka.

    5. Koliko je to moguće, statistički podaci koji su prikupljeni u prošlosti trebaju se takođe koristiti u budućim sistemima, kako bi se omogućilo upoređivanje kroz vrijeme.

    6. Kada nadležno tijelo raspodjeljuje sredstva među pravosudnim tijelima koristeći mjerila koja se temelje na statističkim podacima, treba uspostaviti mehanizam praćenja ispravne primjene pravila za prikupljanje, obradu i analiziranje podataka kako bi se garantovao pošten i transparentan sistem.

    7. Zahtjevi za statističkim podacima ne bi trebali neprimjereno opterećivati sudsko osoblje, već odgovarati potrebama neometanog upravljanja opštim sudskim sistemom.

    8. Razvoj informacione tehnologije u statističkom sistemu treba da omogući skraćenje ciklusa za predaju i obradu sudskih podataka.

Transparentnost i vjerodostojnost podataka

    9. Profesionalizam i etika osoba kojima je povjerena obrada podataka i njihova nezavisnost u odnosu na druga politička i upravna tijela ili organe i privatna tijela garantuju vjerodostojnost podataka. Države treba da osiguraju da te osobe imaju primjerene vještine i trebaju garantovati odgovarajuć nivo nezavisnosti kako bi oni mogli dostaviti rezultate odgovornog i kvalitetnog naučnog rada.

    10. Cjelokupno prikupljanje i analiza podataka treba da se odvijaju na transparentan način. Glavne rezultate ne treba dostavljati samo svim direktnim učesnicima u pravosuđu, već i svim osobama uključenim u funkcionisanje pravosuđa. Radi poboljšanja ovog mehanizma može se uzeti u obzir i mišljenje istraživača.

    11. Podatke i njihovu analizu ne treba personalizovati. Treba ih predstaviti na način da budu lako razumljivi, kako bi se doprinijelo transparentnosti i prihvaćenosti cijeloga sistema među svim relevantnim osobama i garantovalo pošteno predstavljanje podataka. Koliko je moguće, treba izbjegavati složene formule.

    12. Treba osigurati javnu dostupnost podataka prikupljenih na nacionalnom nivou, i to kroz objavu putem Interneta.

    13. Tijela odgovorna za prikupljanje i obradu statističkih podataka o pravosuđu u državama članicama trebaju preduzeti odgovarajuće korake kako bi osigurala dijalog s organizacijama koje predstavljaju pravnu i sudijsku struku, istraživače i – kad je to primjereno – druge organizacije s interesom u ovoj oblasti, kako bi se garantovao široki konsenzus u odnosu na prikupljene i saopštene podatke.

Ocjena evropskih sudskih sistema

    14. Prikupljanje podataka treba organizovati uzimajući u obzir koliko god je to moguće CEPEJ-ov Sistem ocjenjivanja, tako da se omogući periodično davanje odgovora na pitanja postavljena u okviru procesa ocjenjivanja evropskih sudskih sistema. Treba takođe posvetiti pažnju smjernicama u Bilješci s objašnjenjima kako bi se osigurala homogenost razmatranih koncepata i korišćenih metoda mjerenja.

    15. Svaka država članica treba pojedinačno da osigura sve što je potrebno kako bi na godišnjem nivou osigurala svoj doprinos korpusu ključnih podataka o pravosuđu u Evropi, kako ih definiše CEPEJ (vidi Dodatak II).

II. Konkretna načela

Budžet za pravosuđe

    16. Kako bi se ocijenili napori države da razvije pravosuđe, prikupljanje i obradu statističkih podataka treba organizovati na takav način da je moguće odvojiti budžet za:

    § plate

    § pravnu pomoć

    § informatizaciju (opremu, ulaganja i održavanje),

    § izdatke pravosuđa,

    § ulaganja u nove zgrade,

    § održavanje zgrada, funkcionisanje i troškove,

    § obrazovanje i usavršavanje sudija i državnih tužilaca.

    17. Koliko je god to moguće, podatke o pravosuđu treba prikupljati i obrađivati na način da se može razlikovati koji je budžet za funkcioniranje sudova, a koji za funkcionisanje državnog tužilaštva. Ako je pravosuđe organizovano na način da takvo razlikovanje nije moguće, podaci o broju sudija i broju državnih tužilaca mogli bi omogućiti dodavanje statističkih rezultata ili bi trebalo postaviti sistem kojim će se omogućiti da se procijeni budžet dodijeljen državnom tužilaštvu.

    18. Statistički podaci treba da obuhvataju i budžet koji je odobren i budžet kako je izvršen.

Ljudski resursi

    19. Broj sudskog osoblja (sudija, državnih tužilaca, sudskih službenika itd.) treba – koliko god je to moguće – da bude prikazan kao ekvivalent punog radnog vremena.

Sudska aktivnost, procesni vremenski okviri i ocjenjivanje

    20. Sistem statističkih podataka treba da omogući ocjenjivanje ukupne dužine postupka na temelju dovoljno razrađene tipologije predmeta i na nacionalnom nivou i na nivou suda.

    21. Veliki dio predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava odnosi se na povredu prava na postupak u „razumnom roku“, propisanog članom 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima. S obzirom da je teško ponuditi djelotvorna rješenja za optimalne i predvidljive vremenske okvire, ako prethodno detaljno ne poznajemo situaciju, posebnu pažnju treba posvetiti prikupljanju podataka o dužini postupaka.

    22. Države članice trebaju ponaosob da budu u stanju da osiguraju podatke barem o dužini postupaka za sljedeće četiri vrste predmeta: brakorazvodne parnice, otkazi zaposlenja, razbojništva i ubistva s umišljajem (kao što to definiše Dodatak I).

    23. Kako bi se olakšala primjena zajedničkih rješenja na nivou Savjeta Evrope, trebalo bi usvojiti standardnu metodologiju na nivou države članice za izračunavanje vremenskog okvira upravljanja sudskim predmetima. Države članice trebale bi da budu u situaciji da mogu izračunati barem tri sljedeća mjerila: stopu rješavanja, vrijeme rješavanja i stopu efikasnosti, kao što je definisano u Dodatku I5.

Praćenje povreda člana 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima

    24. Detaljni i ažurni statistički podaci u državama članicama o nacionalnim predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava u odnosu na različita prava koje štiti Član 6. predstavljaju ključni alat za ocjenjivanje i upravljanje presudama Evropskog suda za ljudska prava, posebno u svrhu ispravljanja situacija koje predstavljaju povredu Konvencije. Mjerodavna tijela država članica se u skladu s tim pozivaju da statističke podatke o nacionalnim predmetima vezanim uz Član 6. ECHR vode u tabelarnom obliku, tako da se presude suda primjereno izvršavaju i spriječe dalje povrede.

    25. Tablice posebno, treba da sadrže broj predmeta godišnje:

      a. o kojima je Sud obavijestio

      b. koje sud proglasi nedopuštenim

      c. koji se završe nagodbom

      d. koji se završe utvrđivanjem povrede

      e. koji se završe utvrđivanjem nepostojanja povrede

    i barem vezano za sljedeće:

    § povredu zahtjeva za suđenje u razumnom roku

    § neizvršenje odluka Suda.

    26. Koliko je moguće, tablice bi takođe mogle pokrivati druga prava koje štiti Član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima.

    Dodatak I

    EVROPSKE JEDNOOBRAZNE SMJERNICE

    ZA PRAĆENJE SUDSKIH VREMENSKIH OKVIRA

    (EUGMONT)

        1. Opšti podaci o sudovima i sudskim postupcima

        Sistem praćenja i javnog informiranja o opštoj strukturi pravosuđa treba da bude na raspolaganju, s posebnom pažnjom na podatke koji su mjerodavni za vremensko upravljanje postupaka. Informacije na opštem nivou treba da sadrže tačne podatke o:

        - broju i vrsti sudova i njihovoj nadležnosti;

        - broju i vrsti postupaka u sudovima;

        - postupcima označenim kao prioritetni (hitni) predmeti;

        Podaci o pravosuđu trebaju se redovno ažurirati i biti na raspolaganju barem na godišnjem nivou (početak/kraj kalendarske godine). Na raspolaganju trebaju biti sljedeći podaci o broju postupaka u sudovima:

        - ukupan broj postupaka u radu na početku promatranog razdoblja (npr. kalendarska godina);

        - novi postupci (postupci pokrenuti unutar promatranog razdoblja, npr. tokom kalendarske godine);

        - riješeni predmeti (postupci okončani u okviru analiziranog razdoblja, bilo odlukom o predmetu spora, povlačenjem predmeta, nagodbom itd.);

        - ukupan broj postupaka u radu na kraju analiziranog razdoblja.

        Podaci o okončanim postupcima mogu se podijeliti prema načinu na koji su postupci okončani. Trebalo bi moći razlikovati barem predmete koji su okončani odlukom o predmetu spora od predmeta koji su okončani drugačije (povlačenje tužbe, nagodba, odbačaj iz formalnih razloga).

    Primjer I.

    Sudovi države Alpina

 

Sud ili grana nadležnosti

Predmeti u radu 1.1.2008.

Novo započeti predmeti u

2008.

Predmeti riješeni u 2008.

Predmeti u radu 31.12.2008.

1

Sud(ovi) A

       

2

Sud(ovi) B

       

3

Sud(ovi) C

       
 

UKUPNO

       

    2. Podaci o vrstama predmeta

        Podaci o predmetima u sudovima trebaju biti na raspolaganju i u obliku ukupnih brojki, skupnih podataka i kao podaci razvrstani prema vrstama predmeta. U tu svrhu treba koristiti neke opšte i univerzalne kategorije predmeta, kao što je podjela na građanske, krivične i upravne predmete.

        U okviru opštih kategorija treba razlikovati detaljnije vrste ili skupine predmeta (npr. radne predmete; predmete ubistva), a isti podaci trebali bi biti na raspolaganju za odgovarajuće podvrste (npr. predmeti otkaza zaposlenja u okviru radnih sporova).

        U ovoj fazi, svaki sud može koristiti svoju vlastitu kategoriju predmeta. Međutim, sljedeće četiri kategorije su obvezujuće za svaki sud: brakorazvodna parnica, otkaz, razbojništvo i ubistvo s umišljajem.

          § Brakorazvodne parnice: tj. ugovor o razvodu braka između dvije osobe, na temelju presude nadležnog suda. Podaci ne smiju obuhvatati: razvod na temelju sporazuma među strankama koji se odnosi na odvajanje supružnika i sve njegove posljedice (postupak koji se temelji na uzajamnom pristanku, čak i ako ga obrađuje sud) ili razvod kao rezultat upravnog postupka. Ako vaša zemlja ima u cijelosti vansudski brakorazvodni postupak ili ako ne možete izdvojiti podatke vezane za sporne brakorazvodne parnice, molimo da to navedete i popratite dodatnim objašnjenjem. Osim toga, ako u vašoj zemlji, vezano za brakorazvodne parnice, postoje obvezni postupci mirenja ili vrijeme za razmišljanje ili ako je faza mirenja isključena iz sudskog postupka, molimo da to navedete i popratite objašnjenjem.

          § Predmeti otkaza zaposlenja: predmeti raskida (ugovora) o radu na inicijativu poslodavca (rad u privatnom sektoru). To ne uključuje otpuštanje javnih službenika, npr. nakon sprovođenja disciplinskog postupka.

          § Razbojništvo se odnosi na krađu od neke osobe uz primjenu sile ili prijetnje. Ako je moguće, ove brojke trebaju obuhvatiti: ulični napad i orobljavanje (krađa torbice, oružana krađa itd.), ali ne i džeparenje, iznudu i ucjenu (prema definiciji European Sourcebook of Crime and Criminal Justice). Podaci ne smiju uključiti pokušaje izvršenja krivičnog djela.

          § Ubistvo s umišljajem definisano je kao namjerno ubistvo osobe. Ako je moguće, brojke trebaju obuhvatiti: fizički napad sa smrtnom posljedicom, eutanaziju, čedomorstvo, ali ne pomoć u samoubistvu (prema definiciji European Sourcebook of Crime and Criminal Justice). Podaci ne smiju obuhvatiti pokušaje.

        U svrhu daljeg upoređivanja s drugim evropskim sistemima, trebalo bi priložiti precizne definicije i opseg drugih vrsta predmeta koje koristi sud (posebno neuobičajene kategorije).

    Primjer II.

    Gradski sud Danubije

 

Vrsta predmeta

Predmeti u radu 1.1.2008.

Predmeti u radu

31.12.2008.

Predmeti dovršeni

2008.

Novi predmeti pokrenuti

2008.

1

Građanski predmeti

       

1a

Brakorazvodne parnice

       

1b

Otkazi zaposlenja

       

       

2

Upravni

       

2a

       

         

3

Krivični predmeti

       

3a

Ubistva s umišljajem

       

3b

Razbojništva

       

       
 

UKUPNO

       

        3. Podaci o vremenskim okvirima postupaka

        3a. Podaci o sudskim vremenskim okvirima postupaka prema razdoblju trajanja i prosječnom/maksimalnom vremenskom okviru

        Svaki bi sud trebao prikupljati podatke o vremenskim okvirima postupaka koji se vode pred sudom. Predmete u radu i okončane predmete u okviru određenog razdoblja (npr. kalendarske godine) treba pratiti odvojeno, a podatke o njihovom trajanju podijeliti u skupine prema razdoblju trajanja, tj. predmeti koji su bili u radu ili dovršeni u roku od manje od jednog mjeseca, 1-3 mjeseci, 4-5 mjeseci, 7-12 mjeseci, 1-2 godine, 3-5 godina i više od 5 godina. Uz tablicu predmeta prema razdobljima trajanja, treba izračunati prosječno i srednje trajanje postupaka i dati naznaku o minimalnom i maksimalnom vremenskom okviru. Vremenom obrade treba smatrati samo vrijeme koje je bilo potrebno za obradu predmeta u okviru tog konkretnog suda, tj. vrijeme od trenutka kada je predmet došao u sud do trenutka kada je izašao iz suda (npr. konačna odluka, prebačaj u viši sud radi odlučivanja po žalbi itd.) Ako je moguće, podatke o vremenskim okvirima postupaka za dovršene predmete treba moći razlikovati za predmete dovršene nakon punog razmatranja predmeta (tj. predmeti dovršeni odlukom o predmetu spora) i predmete dovršene na druge načine (povlačenjem, nagodbom, proglašenjem nenadležnosti itd.).

    Primjer III:

    Gradski sud Danubije

 

Trajanje predmeta okončanih u 2008. (stanje 31.12.2008.)

   

Riješeni predmeti

Predmeti u radu na kraju razdoblja

< 1 m.

1-3 m

4-6 m

7-12 m.

1-2 g.

2-3 g.

3-5 g.

5 g.>

Vrijeme rješavanja, u danima

1

Građanski predmeti

     

.

.

 

.

 

.

.

 

1a

Brakorazvodne parnice

                     

1b

Otkazi zaposlenja

                     

                     

2

Upravni

                     

2a

                     

                       

3

Krivični predmeti

                     

3a

Ubistva s umišljajem

                     

3b

Razbojništva

                     

                     
 

UKUPNO

                     

        3b. Podaci o ukupnom trajanju postupaka

        Posebno je važno da se predmeti na sudu mogu razlikovati i prema njihovom ukupnom trajanju. Ukupno trajanje je vrijeme između pokretanja postupka i konačne odluke u predmetu (vidi CEPEJ Kontrolni popis za upravljanje vremenom i Smjernice SATURN). Ako je moguće, vrijeme koje je potrebno za izvršenje odluka takođe treba dodati podacima o ukupnom vremenskom okviru postupka.

        4. Praćenje međufaza postupka i vremena čekanja

        Praćenje vremenskog okvira ne treba biti ograničeno na prikupljanje podataka o ukupnom vremenskom okviru od početka do kraja postupaka. Trebalo bi prikupljati i podatke o trajanju međufaza postupaka. Faze koje treba pratiti treba da obuhvataju barem trajanje pripremne faze postupka (npr. vrijeme između početka postupka i prvog ročišta o predmetu spora), središnju fazu (npr. od prvog do zadnjeg ročišta o predmetu spora) i završnu fazu suđenja (npr. od zadnjeg ročišta do donošenja odluke o predmetu spora). Takođe bi na raspolaganju trebali biti podaci o trajanju žalbenih postupaka ili trajanju drugih pravnih sredstava. Posebno bi se praćenje trebalo osigurati za razdoblja neaktivnosti (vrijeme čekanja).

        Ovi statistički podaci moraju biti ispunjeni na nacionalnom nivou, od strane mjerodavnog tijela (Ministarstvo pravde, Visoki Sudski savjet itd.).

        Primjer IV:

    Gradski sud Danubije

 

Vrsta predmeta

Prosječno trajanje međufaza postupaka (stanje 31.12.2008.)

   

Faza suđenja

Pravna sredstva

   

Priprema postupka

Ročišta

Presuda

Žalba

Posebno pravno sredstvo

Ostalo

1

Građanski predmeti

           

1a

Brakorazvodne parnice

           

1b

Otkazi zaposlenja

           

           

2

Upravni

           

2a

           

             

3

Krivični predmeti

           

3a

Ubistva s umišljajem

           

3b

Razbojništva

           

           
 

UKUPNO

           

        5. Analitički podaci i pokazatelji

        Na temelju opštih podataka o sudovima, broju predmeta i njihovom trajanju kao i drugih relevantnih podataka o sudovima i pravosuđu, i drugi se instrumenti mogu koristiti kao pokazatelji i mjerila rezultata rada sudova.

        Između ostalog, mogu se koristiti sljedeći pokazatelji za analizu i praćenje trajanja i drugih faktora važnih za razumijevanje vremenskih okvira u sudovima:

        1. Stopa rješavanja (pokazatelj SR): Odnos između novih predmeta i okončanih predmeta u datom razdoblju, u procentima. Primjer: Ako je u kalendarskoj godini sud primio 500 novih predmeta, a okončao 550 predmeta u istom razdoblju, stopa rješavanja je 110%. Ako bi sud okončao 400 predmeta, stopa rješavanja bila bi 80%. Stopa rješavanja iznad 100% znači da se broj predmeta u radu smanjuje.

        2. Stopa obrtaja predmeta: Odnos između broja riješenih predmeta i broja neriješenih predmeta na kraju. To zahtijeva izračunavanje koliko puta tokom godine (ili drugog promatranog razdoblja) standardizovane vrste predmeta budu riješene.

        3. Vrijeme rješavanja (pokazatelj VR): njime se upoređuje broj riješenih predmeta tokom promatranog razdoblja i broj neriješenih predmeta na kraju promatranog razdoblja. 365 se dijeli s brojem riješenih predmeta podijeljeno s brojem neriješenih predmeta na kraju, kako bi se mogao izraziti u broju dana. Ovim se omjerom mjeri koliko brzo pravosuđe (sud) obrće primljene predmete – tj. koliko dugo traje rješavanje određene vrste predmeta. Ovaj pokazatelj osigurava dodatan uvid u to kako pravosuđe upravlja protokom predmeta.

        4. Stopa učinkovitosti (pokazatelj SU): Odnos između broja osoblja koje radi u sudu tokom godine i broja riješenih predmeta u istom sudu krajem godine.

        5. Ukupni zaostaci (pokazatelj UZ): Predmeti koji ostaju neriješeni na kraju razdoblja, definisani kao razlika između ukupnog broja predmeta u radu na početku razdoblja i predmeta riješenih u tom istom razdoblju. Primjer: Da je početkom kalendarske godine bilo 1000 predmeta u radu, a sud tokom kalendarske godine okončao 750 predmeta, ukupni bi zaostaci na kraju kalendarske godine iznosili 250 predmeta.

        6. Rješavanje zaostataka (pokazatelj RZ): Vrijeme potrebno kako bi se riješili ukupni zaostaci izraženo u mjesecima ili danima, izračunato kao odnos između broja predmeta i vremena rješavanja. Primjer: Ako se krajem razdoblja 100 predmeta smatra ukupnim zaostacima, a u tom je razdoblju sud riješio 200 predmeta, pokazatelj rješavanja zaostataka je 6 mjeseci ili 180 dana.

        7. Broj predmeta po sudiji (pokazatelj PPS): Broj predmeta određene vrste po sudiji u datom razdoblju. Primjer: Ako sud ima 600 građanskih predmeta u radu krajem kalendarske godine i 4 sudije koji se njima bave, broj predmeta po sudiji je 150.

        8. Standardno odstupanje (pokazatelj SO): Odstupanje od postavljenih ciljeva po vrsti predmeta u datom razdoblju, u postotku ili danima. Primjer: Ako je postavljeni cilj za završetak brakorazvodne parnice u prvom stepenu 200 dana, a tokom kalendarske godine je prosječno trajanje takvih predmeta bilo 240 dana, pokazatelj standardnog odstupanja je 40 dana ili 20%.

    Dodatak II – Primjeri kratkog pregleda

    Molimo imajte na umu da Dodatak II uključuje Excell tablice s matematičkim formulama koje sudovi mogu direktno koristiti iz elektronske verzije ovog dokumenta koji se nalazi na: www.coe.int/cepej, dio "SATURN Centre".

    Kako bi se ovaj dokument koristio kao Excell tablica za izračunavanje, molimo da dvaput kliknete na tablicu.

    Dodatak III

    Ključni podaci o pravosuđu u Europi


    1. Stanovnici, BDP i prosječna bruto godišnja plata

Broj stanovnika

 

BDP (bruto domaći proizvod) po stanovniku u EUR

 

Prosječna bruto godišnja plata u EUR

 

    2. Ukupni godišnji budžet raspoređen na sve sudove (euro)

    3. Uključuje li budžet sudova sljedeće stavke?

      Molimo da uz svaku stavku navedete odgovarajući iznos (ako je moguće)

 

Da

Iznos (euro)

Godišnji budžet raspoređen za plate

 

Godišnji budžet raspoređen za informatizaciju

 

Godišnji budžet raspoređen za pravne troškove

 

Godišnji budžet raspoređen za sudske zgrade

 

Godišnji budžet raspoređen za obrazovanje i usavršavanje

 

Godišnji budžet raspoređen za pravnu pomoć

 

Ostalo (molimo navedite):

 

    4. Godišnji budžet raspoređen za državno tužilaštvo

    5. Je li budžet raspoređen za državno tužilaštvo uključen u sudski budžet?

    DA

    ☐ NE


    6. Godišnji broj predmeta u kojima se koristi pravna pomoć (koju osiguravaju javna tijela) i godišnji javni budžet raspoređen za pravnu pomoć (popunite tablicu)

 

Broj

Iznos

Krivični predmeti

 

 

Ostali ne-krivični predmeti

 

 

Ukupno predmeti u kojima je pružena pravna pomoć

 

 


    7. Sudije, nesudsko osoblje i Rechtspfleger (popunite tablicu)

 

Ukupni broj

Profesionalne sudije (ekvivalent punog radnog vremena i stalna radna mjesta)

 

Profesionalne sudije koji povremeno vode predmete i plaćeni su za povremen rad

 

Neprofesionalne sudije (uključujući sudije laike) koji nisu plaćeni, ali eventualno dobijaju nadoknadu troškova

 

Nesudsko osoblje koje radi u sudovima (ekvivalent punog radnog vremena i stalna radna mjesta)

 

Rechtspfleger (ako je primjenjivo)

 

    8. Državni tužioci i drugo osoblje u državnim tužilaštvima (popunite tablicu)

 

Ukupni broj

Ukupan broj državnih tužilaca (ekvivalent punog radnog vremena ili stalna radna mjesta)

 

Ukupan broj osoblja (koji nisu državni tužioci) u državnom tužilaštvu (ekvivalent punog radnog vremena i stalna radna mjesta)

 

    9. Stepen računarske infrastrukture koja se koristi u sudovima

Funkcije

Aplikacije

100% sudova

+50% sudova

-50% sudova

- 10 % sudova

Direktna pomoć sudiji / sudskom službeniku

Obrada teksta

Elektronska baza podataka sudske prakse

Elektronski spisi

E-mail

Veza s internetom

Administracija i upravljanje

Sistem registracije predmeta

Informacioni sistem upravljanja sudovima

Sistem finansijskih informacija

Komunikacija između suda i stranaka

Elektronski obrasci

Posebna web stranica

Drugi elektronski oblici komunikacije


    10. Broj predmeta vezanih za čl. 6. Evropske konvencije o ljudskim

      pravima (o trajanju postupka i ne-izvršenju), za referentnu godinu

       

      Predmeti koje je sud proglasio nedopuštenim

      Sporazumne nagodbe

      Presude kojima se utvrđuje povreda

      Presude kojima se utvrđuje da nije došlo do povrede

      Građanski postupci – Član 6§1 (trajanje)

             

      Građanski postupci – Član 6§1 (ne-izvršenje)

             

      Krivični postupci – Član 6§1 (trajanje)

             

    11. Ukupni broj građanskih predmeta u sudovima (parničnih i vanparničnih):

    12. Parnični građanski predmeti i upravno-pravni predmeti u sudovima (ispunite tablicu)

 

Parnični građanski predmeti

Parnični upravni predmeti

Brakorazvodne parnice

Zaposlenja

Otkazi

Ukupni broj

(1. stepen)

Predmeta u radu do 1. januara referentne godine

       

Predmeta u radu 31. decembra referentne godine

       

Priliv predmeta

       

Odluke o predmetu spora

       

Prosječno trajanje (od datuma pokretanja sudskog postupka) prvostepenog postupka

       

    13. Broj predmeta koje je primio i obradio državni tužilac (ispunite tabelu)

 

Ukupni broj prvostepenih krivičnih predmeta

Primio državni tužilac

 

Obustavio državni tužilac

Uopšte

 

jer nije bilo moguće utvrditi identitet počinioca

 

jer nije bilo moguće utvrditi postojanje krivičnog djela ili zbog posebne zakonske situacije

 

Zaključeno kaznom, izrečenom ili donešenom na osnov pregovora s državnim tužiocem

 

Optužen pred sudom od strane državnog tužioca

 

    14. Krivični predmeti u sudovima (ispunite tabelu)

 

Krivični predmeti (ukupno)

Razbojništva

Ubistva s umišljajem

Ukupan broj (prvostepeni)

Predmeti u radu do 1. januara referentne godine

     

Predmeta u radu 31. decembra referentne godine

     

Priljev predmeta

     

Odluke

     

Prosječno trajanje (od službenog datuma optužbe) prvostepenog postupka

     


15. U odnosu na odluke o naplati dugova, možete li procijeniti prosječan vremenski okvir potreban da se o odluci obavijeste stranke koje žive u gradu koji je i sjedište suda:

      ☐ između 1 i 5 dana

      ☐ između 6 i 10 dana

      ☐ između 11 i 30 dana

      ☐ više

1 Komitet ministara Rezolucija Res(2002)12.

2 CEPEJ(2005)12Rev.

3 CEPEJ(2008)2.

4 CEPEJ(2008)8.

5 Ovaj dodatak ponavlja Smjernice SATURN o upravljanju sudijskim vremenom: EUGMONT (CEPEJ(2008)8).



 Top